odlaganje

Odlaganje je čin odgode ili pomicanja nečega na kasnije. U svakodnevnom jeziku najčešće se odnosi na pomicanje zadataka, odluka ili događaja, ali može uključivati i trajno odgađanje postupaka u organizacijama ili javnim politikama.

U psihologiji se često susreće pojam prokrastinacije (prokrastinacija), koji opisuje nespremnost ili nesposobnost da se zadaci izvrše na vrijeme, često iz razloga povezanih s emocionalnom raspoložbom ili strahom od neuspjeha. Odlaganje može biti posljedica svjesne odluke ili implicitnog obrasca ponašanja.

Uzroci odlaganja uključuju aversivnost zadataka, percipiranu težinu ili rizik, manjak motivacije, perfekcionizam, lošu samoregulaciju i visoku kognitivnu opterećenost. Ponekad je rezultat i nedostatka jasnih prioriteta ili nadmoćne selekcije alternativnih aktivnosti.

Posljedice mogu biti povećan stres, skupljanje rokova, lošija kvaliteta rada, niža učinkovitost i propuštene prilike. Kronično odlaganje često narušava samopouzdanje i može dovesti do kroničnog nezadovoljstva tijekom vremena.

Strategije za ublažavanje uključuju razlaganje zadataka na manje korake, postavljanje konkretnih rokova, primjenu if-then planova, blokiranje vremena, smanjenje distrakcija i traženje podrške ili odgovornosti. U organizacijama odgađanje odluka može biti dio racionalnog rizik-managementa ili sučavanja s neizvjesnošću, ali kronično odlaganje smanjuje agilnost i povećava troškove. Efikasni pristupi uključuju jasne procese donošenja odluka, transparentne rokove i kulturu odgovornosti.