anafilaksiji

Anafilaksija je životno opasna, naglo nastupajuća sistemska alergijska reakcija koja zahvaća više organa ili sustava, najčešće kožu i sluznice, disajne puteve i kardiovaskularni sustav.

Najčešći okidači su alergijske reakcije na hranu (npr. kikiriki, orašasto voće, mlijeko, školjke), ujedi insekata, lijekovi (npr. penicilin i drugi antibiotici, NSAID-i) te lateks; ponekad je uzrok idiopatski ili neimunološki.

Patofiziologija je uglavnom IgE-medijirana degranulacija mastocita i bazofila, koja oslobađa histamin i druge medijatore. To uzrokuje brz vazodilataciju, povećanu propusnost krvnih žila, oticanje dišnih putova i, kod pogoršanja, šok.

Simptomi se obično javljaju unutar minuta do nekoliko sati od izlaganja okidaču. Koža i sluznice: urtikarija, svrbež, crvenilo, angioedem. Respiratorni simptomi: kratkoća daha, wheezing, stezanje u grlu. Kardiovaskularni simptomi: vrtoglavica, pad krvnog tlaka, ubrzan rad srca. Gastrointestinalni simptomi: mučnina, povraćanje, bolovi u stomaku.

Liječenje zahtijeva hitnu primjenu epinefrina (adrenalina) intramuskularno; kod odraslih obično 0,3 mg, kod djece 0,01 mg/kg, može se ponoviti za 5–15 minuta ako simptomi ne popuste. Pozvati hitnu pomoć i, ako je potrebno, pružiti kisik i dovoljnu tekućinu. Dodatni lijekovi poput antihistaminika i kortikosteroida mogu biti dati uz epinefrin, ali nisu zamjena za njega. Nakon stabilizacije, preporučuje se promatranje zbog mogućnosti biphasne anafilaksije. Prevencija uključuje izbjegavanje okidača i nošenje autoinjektora s adrenalinom.

Prognoza uz pravovremenu intervenciju je uglavnom dobra; rizik smrti je mali, ali se javlja ako se odmah ne reagira. Epidemiološki, anafilaksija je rijetko, ali značajno preventibilno stanje uz odgovarajuću edukaciju i plan postupanja.