Alergji

Alergji su imunološka reakcija organizma na obično bezazlene supstance, poznate kao alergeni. Ove supstance mogu biti prisutne u okolini, hrani, lijekovima ili životinjskim perjem. Kada se alergen upije u organizam, imunološki sustav pogrešno reagira i proizvodi prekomjerne količine antitijela, najčešće imunoglobulina E (IgE). To izaziva otpuštanje histamina i drugih medijatora upale, što rezultira različitim simptomima.

Simptomi alergija mogu varirati od blage do teške i obično se manifestiraju kao svrbež, kihanje, curenje iz nosa, crvenilo očiju ili kožne osipe. U teškim slučajevima, kao što je anafilaktički šok, alergija može ugroziti život i zahtijevati hitnu medicinsku pomoć. Najčešći oblici alergija uključuju alergije na pelud, kućne prašine, hranu, ubode insekata i lijekove.

Alergije mogu biti naslijeđene, ali ne svatko s genetičkom predispozicijom razvija alergije. Čimbenici okoline, kao što su zagađenje zraka, pušenje duhana ili izloženost alergenima u ranoj dobi, mogu povećati rizik od razvoja alergija. Dijagnoza se obično postavlja putem alergijskih testova, kao što su kožni testovi ili testovi krvi za određivanje razine IgE antitijela.

Liječenje alergija uglavnom se sastoji od izbjegavanja alergena, uzimanja antihistamina ili kortikosteroida za ublažavanje simptoma, te u nekim slučajevima imunoterapije (desenzibilizacije), koja postupno smanjuje osjetljivost organizma na alergen. U slučajevima teških alergija, kao što je anafilaksija, pacijenti često nose auto-injektor epinefrina za hitnu pomoć. Prevencija uključuje zdrav način života, jačanje imunološkog sustava i smanjenje izloženosti potencijalnim alergenima.